Ripley

Ne dešava mi se često da gledajući najavni ‘trailer’ odlučim uzeti pretplatu na neki streaming servis. Snimateljski rad koi sam vidio u najavnim isječcima serije “Ripley” toliko me oduševilo ne samo kao filmofila nego i kao fotografa da sam isti dan uzeo mjesećnu pretplatu na Netflix kako bih mogao odgledati sve epizode serijala.

Utemeljena na romanu Patricie Highsmith Talentirani gospodin Ripley iz 1955., serija od 8 nastavaka prati šarmantnog prevaranta Toma Ripleyja (Andrew Scott) na putovanju u Italiju 1960-ih koje financira brodarski magnat kako bi vratio svojeglavog sina Richarda “Dickieja” Greenleafa ( Johnny Flynn). Tom se uvlači u Dickiejev život – na veliku žalost Dickiejeve sumnjičave djevojke, Marge Sherwood (Dakota Fanning) – i ubrzo bježi od policije dok se u Rimu predstavlja kao Dickie….

Seriju je producirao Netflix koji je već ima nekoliko remek djela kroz estetiku noir snimateljskog rada u kojima se uz ostalo ističu npr filmovi Roma, Belfast…

Režiju i adaptaciju romana spisateljice Patricia Highsmith’s The Talented Mr. Ripley potpisuje američki scenarist i režiser Steven Ernest Bernard Zaillian (dobitnik Oscara za scenarij Spielbergove Schindlerove liste (1993)).

Serija je vrhunska u svakom dijelu od glumačkog (Andrew Scott, Dakota Fanning, Johnny Flynn, Eliot Sumner, Maurizio Lombardi) do scenografskog i kostimografskog (Maurizio Millenotti i Giovanni Casalnuovo) rada koji su u detalj dočarali atmosferu Evrope ’60 godina prošlog stoljeća (snimana je između ostaloga u Veniciji, Rimu, Napulju, Palermi, San Remu i Atrani).

Ono što me kao fotografa i to nekog tko 90% razmišlja u crnobijloj tehnici je izniman snimateljski rad Roberta Christophera Elswita. Suradnja sa režiserom Paulom Thomas Andersonom  u šest njegovih filmova te Oscarom za snimateljiski rad na izuzetnom filmu ‘Bit će krvi’ ‘već je dovoljna preporuka i referenca.

Ripleyev život isprepliće se sa životnom pričom velikog talijanskog slikara Caravaggia.

Ripley susrečući i otkrivajući velika djela Caravaggia doživljava ali otkriva i sebe kroz vlastito postovjećivanje i samotkrivanje. To je i ono što velika umjetnička djela čini velikim, djeluju na nas i bez velikog umjetničkog predznanja. Baš poput Ripleya.

Isprepletenje i utjecaj Caravagga nije samo kroz zaplet priče nego i na snimateljski rad. Naime tehnika kjaroskuro (tal. : Chiaroscuro, svjeto-tamno) prožima se kroz čitavu seriju.

Svaki kadar filma mogao bi biti i pojedinačna vrhunska fotografija. Štoviše te fotografije mogle bi činiti i odličnu foto izložbu. Kjaroskuro tehnika ne koristi se samo u slikarstvu već i u fotografiji. Kako je za obje umjetničke forme svjetlo od primarne važnosti, svakako preporučam svakom fotografu koji teži izvrsnosti bez obzira na vrstu fotografije kojom se bavi proučavanje velikih klasika slikarstva i njihovih djela i tehnika.

Umjetnička djela, slikarstvo i arhitektura su više od samog ukrasa filmskog seta. Vizualna djela igraju ključnu ulogu u narativima serije, ali na diskretan i nenametljiv način.

Savršena kompozicija korištena u seriju mogla bi poslužiti također kao uđbenik fotografije svakom fotografu. Obratite pozornost na kreiranje okvira, na linije vodilje, na izdvajanje subjekta korištenjem svjetlih i tamnih tonova, korištenje planova….

Utjecaj fotografije nije samo u načinu snimateljskog pristupa nego su fotografije također i dio priče. Jedna fotografija u posljednjoj sceni filma daje tako razrješenje zapleta policijskom istražitelju.

Ripley je jedna od onih serija ili filmova koja se gleda više puta. Jednom zbog zapleta, drugi puta zbog detalja u zapletu, treći puta zbog kamere, četvrti puta zbog glazbe ,,,

Sve je u svjetlu, kaže redovnik i pali svjetlo Ripleyu u sceni kada promatra Carravagieova remek djela. I doista tako je i u fotografiji i u životu. Svjetlo, njeno prisustvo ili njeno nepostojanje, način na kojim osvjetljava nešto ili skriva je to koje oblikuje ono što i kako vidimo oko nas i u nama.

Photo: Netflix © 2023.